Od 30.9. do 2.10. 2022. u hotelu Park Plaza Histria u Puli, održana je 5. konferencije o palijativnoj skrbi s međunarodnim sudjelovanjem,  u  organizaciji  Istarskih domova zdravlja i Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora.  Tema 5. konferencije bila je „Integrirana opća i specijalistička palijativna skrb“.  Na konferenciji je bilo više od 350 sudionika.

Kroz tri dana 72 izlagača su kroz prezentacije, poster sekciju i  radionice prikazali aktualno stanje hrvatske palijativne skrbi. Pozvani predavači, dr. Julijana Verebeš iz Austrije i dr. Maja Ebert Moltara iz Slovenije, upoznale su nas sa stanjem palijativne skrbi u njihovim zemljama.

Tema integracije palijativne skrbi i značaj opće palijativne skrbi prezentirala je prof. Keri Thomas iz Velike Britanije.  Njezin pionirski rad - Gold Standard Framework (GSF) u završnoj fazi života (End Of Life Care-EOLC) uključen je nacionalni zdravstveni sustav  (National Health Service) te definirao ulogu obiteljskog liječnika/tima u pružanju opće palijativne skrbi i suradnju sa specijalističkom palijativnom skrbi.  Na konferenciji smo imali priliku čuti i kroz radionicu promišljati kako  ostvariti integraciju opće i specijalističke palijativne skrbi.

Na kraju konferencije održana je panel diskusija u kojoj su  sudjelovali  predstavnici pružatelja specijalističke palijativne skrbi (mobilni i bolnički palijativni timovi, koordinatori i stacionarna palijativna skrb), provoditelji edukacije i predstavnici udruga obiteljske medicine.

Zaključci konferencije i panel diskusije:

• Palijativnu skrb (osobito) u završnoj fazi života treba osigurati svim bolesnicima u potrebi bez obzira na stanje, dijagnozu, mjesto skrbi. (Hrvatska ima nizak obuhvat specijalističkom palijativnom skrbi.)
• Najveći broj bolesnika treba opću palijativnu skrb, a za kompleksna stanja uključuje se specijalistička palijativna skrb. (Preporuke SZO)
• Pacijent u potrebi za palijativnom skrbi najveći dio vremena boluje u svom domu, pa uloga liječnika OM u njegovoj skrbi nezamjenjiva.
• Obiteljski liječnici/timovi imaju temeljnu ulogu u prepoznavanju bolesnika  u potrebi palijativne skrbi, definiranju potreba i planiranju skrbi .
• Palijativna skrb nije počela prije 15 godina. Obiteljski liječnik oduvijek brine za palijativnog pacijenta i pruža palijativnu skrb.
• Opća PS ne znači niži nivo kvalitete od nego nižu organizacijsku razinu od specijalističke.
• Postoje razlike između ordinacija OM ovisno o broju i strukturi pacijenata, po tome je li liječnik specijalist ili bez specijalizacije , a u mnogim ordinacijama  se liječnici često mijenjaju i tamo se ne može očekivati potrebna kvaliteta palijativne skrbi.
• Proteklih 10 godina u Hrvatskoj je učinjeno puno u razvoju specijalističke PS, ali je potrebno osvijestiti važnost opće PS i pokrenuti sustavno podizanje njene kvalitete.
• Edukacija treba biti planirana i programski definirana na dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini i usklađena s preporukama EAPC.
• Terminologija palijativne skrbi:

„specijalističku palijativnu skrb“ u Hrvatskoj ne provode specijalisti palijativne skrbi te bi ispravniji naziv bio „specijalizirana PS“

„palijativni pacijent“ -  pacijent u potrebi palijativne skrbi

• Nužna je multiprofesionalnost u palijativnoj skrbi koja uključuje socijalnu skrb (sve više ljudi umire u socijalnim ustanovama), stomatologe , svećenike, volontere itd.
• Prepoznata je potreba za stomatolozima u palijativnoj skrbi, koji bi trebali biti  dio sustava palijativne skrbi.
• Onkolog prepisuje pripravak, ali nadomjesna prehrana mora biti u domeni obiteljskog liječnika. Krutost HZZO često otežava ostvarivanje kvalitetne skrbi za pacijenta.
• Srednji dio piramide skrbi je esencijalan - jačanje obiteljske medicine koja će napredovati i jačati druge dvije razine, a posebno utjecati na temelje PS, a to je zajednica.
• Ako težimo ranom prepoznavanje pacijenta s palijativnim stanjima , administrativne prepreke i šifra Z 51.5 su nas unazadili. Onkološkom bolesnik na početku bolesti ne treba palijativnu skrb, ali mu treba multidisciplinarni pristup.  Moramo raditi na kvaliteti života pacijenta od postavljanja dijagnoze.
• Naglaske Konferencije treba uputiti Ministru zdravstva , HZZO u, udrugama obiteljske medicine, te Ministarstvu obrazovanja.

Predsjednik Organizacijskog odbora: Ante Ivančić dr.med.

Predsjednica Programskog odbora: dr. sci. Julijana Franinović Marković dr.med.